Datum objavljivanja: 1. lip 2012.
Miro Barešić (Šibenik, 10. rujna 1950. -- 31. srpnja 1991.) - hrvatski politički emigrant, revolucionar i dragovoljac hrvatskog domovinskog obrambeno - oslobodilačkog rata za nezavisnost, jedan od najvećih simbola hrvatskog otpora jugoslavenskoj tiraniji. Poginuo je u Domovinskom ratu.
Rođen u Šibeniku 10. rujna 1950.. Odbio je služiti vojni rok u JNA, zbog političkih stavova. Smatrao je, da su Hrvatima ugrožena ljudska prava. Prethodno su komunisti ubili nekoliko njegovih rođaka. Osuđen je na 6 mjeseci zatvora na Golom otoku.
Nakon odsluženja kazne, ilegalno je pobjegao iz Jugoslavije. Završio je u Švedskoj. Povezao se s pripadnicima hrvatske političke emigracije, članovima Hrvatskog narodnog odpora. U suradnji s Anđelkom Brajkovićem i Antom Stojanovim organizirao je i izveo akciju kojoj je bio cilj puštanje hrvatskih politički zatvorenika u zamjenu za jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj Vladimira Rolovića 7. travnja 1971. godine. Pružanjem otpora i pokušajem da ubije hrvatske rodoljube Rolović je teško ranjen, umro je nakon 8 dana. Švedska ih je policija uhitila pri čemu nisu pružali otpor. Služili su zatvorsku kaznu u strogo čuvanom zatvoru. Nakon godinu dana, grupa hrvatskih emigranata otela je zrakoplov u Malmu i njime su pobjegli u Španjolsku. Tražili su da puste Miru Barešića iz zatvora i pošalju ga zrakoplovom u Španjolsku. Kada je to učinjeno, napustili su oteti zrakoplov. Miro Barešić služio je zatvorsku kaznu u Španjolskoj 18 mjeseci. Nakon toga nije izručen Švedskoj, makar su Španjolska i Švedska imale sporazum o međusobnom izručenju. Dogovorom španjolskih i paragvajskih vlasti, emigrirao je u Paragvaj, jer mu je u Španjolskoj prijetila UDBA.
U Paragavaju je promijenio identitet i zvao se Toni Saric. Služio je u paragvajskoj vojsci i napredovao po činu. Bio je karatist i tjelohranitelj paragvajskog veleposlanika u SAD-u. Kada je pobijedio na jednom karate natjecanju, tražio je, da bude hrvatska zastava tijekom proglašenja pobjednika. S vremenom je otkriven njegov pravi identitet i američke vlasti izručile su ga Švedskoj, gdje je bio u zatvoru do 1988. godine, kada se vratio u Paragvaj.
Početkom Domovinskog rata vratio se u Hrvatsku, nakon što je dobio hrvatsku putovnicu. Susreo se s drugim hrvatskim emigrantima i pridružio ZNG-u. Planirao je vojne akcije. Poginuo je u jednoj takvoj vojnoj akciji u Zadarskoj županiji samo tri tjedna nakon dolaska u Hrvatsku.
Životopis Mire Barešića - http://hrsvijet.net/index.php?option=...
" Hrvat je pjesnik, Hrvat je vitez, Hrvat je romantični revolucionar i buntovnik. Hrvatu su čast i dana riječ svetinje, Hrvat od svega najviše prezire kukavičluk, dvoličnost i prijetvornost. "
Rođen u Šibeniku 10. rujna 1950.. Odbio je služiti vojni rok u JNA, zbog političkih stavova. Smatrao je, da su Hrvatima ugrožena ljudska prava. Prethodno su komunisti ubili nekoliko njegovih rođaka. Osuđen je na 6 mjeseci zatvora na Golom otoku.
Nakon odsluženja kazne, ilegalno je pobjegao iz Jugoslavije. Završio je u Švedskoj. Povezao se s pripadnicima hrvatske političke emigracije, članovima Hrvatskog narodnog odpora. U suradnji s Anđelkom Brajkovićem i Antom Stojanovim organizirao je i izveo akciju kojoj je bio cilj puštanje hrvatskih politički zatvorenika u zamjenu za jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj Vladimira Rolovića 7. travnja 1971. godine. Pružanjem otpora i pokušajem da ubije hrvatske rodoljube Rolović je teško ranjen, umro je nakon 8 dana. Švedska ih je policija uhitila pri čemu nisu pružali otpor. Služili su zatvorsku kaznu u strogo čuvanom zatvoru. Nakon godinu dana, grupa hrvatskih emigranata otela je zrakoplov u Malmu i njime su pobjegli u Španjolsku. Tražili su da puste Miru Barešića iz zatvora i pošalju ga zrakoplovom u Španjolsku. Kada je to učinjeno, napustili su oteti zrakoplov. Miro Barešić služio je zatvorsku kaznu u Španjolskoj 18 mjeseci. Nakon toga nije izručen Švedskoj, makar su Španjolska i Švedska imale sporazum o međusobnom izručenju. Dogovorom španjolskih i paragvajskih vlasti, emigrirao je u Paragvaj, jer mu je u Španjolskoj prijetila UDBA.
U Paragavaju je promijenio identitet i zvao se Toni Saric. Služio je u paragvajskoj vojsci i napredovao po činu. Bio je karatist i tjelohranitelj paragvajskog veleposlanika u SAD-u. Kada je pobijedio na jednom karate natjecanju, tražio je, da bude hrvatska zastava tijekom proglašenja pobjednika. S vremenom je otkriven njegov pravi identitet i američke vlasti izručile su ga Švedskoj, gdje je bio u zatvoru do 1988. godine, kada se vratio u Paragvaj.
Početkom Domovinskog rata vratio se u Hrvatsku, nakon što je dobio hrvatsku putovnicu. Susreo se s drugim hrvatskim emigrantima i pridružio ZNG-u. Planirao je vojne akcije. Poginuo je u jednoj takvoj vojnoj akciji u Zadarskoj županiji samo tri tjedna nakon dolaska u Hrvatsku.
Životopis Mire Barešića - http://hrsvijet.net/index.php?option=...
" Hrvat je pjesnik, Hrvat je vitez, Hrvat je romantični revolucionar i buntovnik. Hrvatu su čast i dana riječ svetinje, Hrvat od svega najviše prezire kukavičluk, dvoličnost i prijetvornost. "
Datum objavljivanja: 1. lip 2012.
Miro Barešić (Šibenik, 10. rujna 1950. -- 31. srpnja 1991.) - hrvatski politički emigrant, revolucionar i dragovoljac hrvatskog domovinskog obrambeno - oslobodilačkog rata za nezavisnost, jedan od najvećih simbola hrvatskog otpora jugoslavenskoj tiraniji. Poginuo je u Domovinskom ratu.
Rođen u Šibeniku 10. rujna 1950.. Odbio je služiti vojni rok u JNA, zbog političkih stavova. Smatrao je, da su Hrvatima ugrožena ljudska prava. Prethodno su komunisti ubili nekoliko njegovih rođaka. Osuđen je na 6 mjeseci zatvora na Golom otoku.
Nakon odsluženja kazne, ilegalno je pobjegao iz Jugoslavije. Završio je u Švedskoj. Povezao se s pripadnicima hrvatske političke emigracije, članovima Hrvatskog narodnog odpora. U suradnji s Anđelkom Brajkovićem i Antom Stojanovim organizirao je i izveo akciju kojoj je bio cilj puštanje hrvatskih politički zatvorenika u zamjenu za jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj Vladimira Rolovića 7. travnja 1971. godine. Pružanjem otpora i pokušajem da ubije hrvatske rodoljube Rolović je teško ranjen, umro je nakon 8 dana. Švedska ih je policija uhitila pri čemu nisu pružali otpor. Služili su zatvorsku kaznu u strogo čuvanom zatvoru. Nakon godinu dana, grupa hrvatskih emigranata otela je zrakoplov u Malmu i njime su pobjegli u Španjolsku. Tražili su da puste Miru Barešića iz zatvora i pošalju ga zrakoplovom u Španjolsku. Kada je to učinjeno, napustili su oteti zrakoplov. Miro Barešić služio je zatvorsku kaznu u Španjolskoj 18 mjeseci. Nakon toga nije izručen Švedskoj, makar su Španjolska i Švedska imale sporazum o međusobnom izručenju. Dogovorom španjolskih i paragvajskih vlasti, emigrirao je u Paragvaj, jer mu je u Španjolskoj prijetila UDBA.
U Paragavaju je promijenio identitet i zvao se Toni Saric. Služio je u paragvajskoj vojsci i napredovao po činu. Bio je karatist i tjelohranitelj paragvajskog veleposlanika u SAD-u. Kada je pobijedio na jednom karate natjecanju, tražio je, da bude hrvatska zastava tijekom proglašenja pobjednika. S vremenom je otkriven njegov pravi identitet i američke vlasti izručile su ga Švedskoj, gdje je bio u zatvoru do 1988. godine, kada se vratio u Paragvaj.
Početkom Domovinskog rata vratio se u Hrvatsku, nakon što je dobio hrvatsku putovnicu. Susreo se s drugim hrvatskim emigrantima i pridružio ZNG-u. Planirao je vojne akcije. Poginuo je u jednoj takvoj vojnoj akciji u Zadarskoj županiji samo tri tjedna nakon dolaska u Hrvatsku.
Životopis Mire Barešića - http://hrsvijet.net/index.php?option=...
" Hrvat je pjesnik, Hrvat je vitez, Hrvat je romantični revolucionar i buntovnik. Hrvatu su čast i dana riječ svetinje, Hrvat od svega najviše prezire kukavičluk, dvoličnost i prijetvornost. "
Rođen u Šibeniku 10. rujna 1950.. Odbio je služiti vojni rok u JNA, zbog političkih stavova. Smatrao je, da su Hrvatima ugrožena ljudska prava. Prethodno su komunisti ubili nekoliko njegovih rođaka. Osuđen je na 6 mjeseci zatvora na Golom otoku.
Nakon odsluženja kazne, ilegalno je pobjegao iz Jugoslavije. Završio je u Švedskoj. Povezao se s pripadnicima hrvatske političke emigracije, članovima Hrvatskog narodnog odpora. U suradnji s Anđelkom Brajkovićem i Antom Stojanovim organizirao je i izveo akciju kojoj je bio cilj puštanje hrvatskih politički zatvorenika u zamjenu za jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj Vladimira Rolovića 7. travnja 1971. godine. Pružanjem otpora i pokušajem da ubije hrvatske rodoljube Rolović je teško ranjen, umro je nakon 8 dana. Švedska ih je policija uhitila pri čemu nisu pružali otpor. Služili su zatvorsku kaznu u strogo čuvanom zatvoru. Nakon godinu dana, grupa hrvatskih emigranata otela je zrakoplov u Malmu i njime su pobjegli u Španjolsku. Tražili su da puste Miru Barešića iz zatvora i pošalju ga zrakoplovom u Španjolsku. Kada je to učinjeno, napustili su oteti zrakoplov. Miro Barešić služio je zatvorsku kaznu u Španjolskoj 18 mjeseci. Nakon toga nije izručen Švedskoj, makar su Španjolska i Švedska imale sporazum o međusobnom izručenju. Dogovorom španjolskih i paragvajskih vlasti, emigrirao je u Paragvaj, jer mu je u Španjolskoj prijetila UDBA.
U Paragavaju je promijenio identitet i zvao se Toni Saric. Služio je u paragvajskoj vojsci i napredovao po činu. Bio je karatist i tjelohranitelj paragvajskog veleposlanika u SAD-u. Kada je pobijedio na jednom karate natjecanju, tražio je, da bude hrvatska zastava tijekom proglašenja pobjednika. S vremenom je otkriven njegov pravi identitet i američke vlasti izručile su ga Švedskoj, gdje je bio u zatvoru do 1988. godine, kada se vratio u Paragvaj.
Početkom Domovinskog rata vratio se u Hrvatsku, nakon što je dobio hrvatsku putovnicu. Susreo se s drugim hrvatskim emigrantima i pridružio ZNG-u. Planirao je vojne akcije. Poginuo je u jednoj takvoj vojnoj akciji u Zadarskoj županiji samo tri tjedna nakon dolaska u Hrvatsku.
Životopis Mire Barešića - http://hrsvijet.net/index.php?option=...
" Hrvat je pjesnik, Hrvat je vitez, Hrvat je romantični revolucionar i buntovnik. Hrvatu su čast i dana riječ svetinje, Hrvat od svega najviše prezire kukavičluk, dvoličnost i prijetvornost. "
Nema komentara:
Objavi komentar