nedjelja, 31. svibnja 2015.

▶ Trubač sa Seine ( Bruno Bušić, hrvatski revolucionar i mučenik ) - YouTube

▶ Trubač sa Seine ( Bruno Bušić, hrvatski revolucionar i mučenik ) - YouTube


Ante Bruno Bušić (Vinjani Donji kraj Imotskog, 6. listopada 1939. - Pariz, 16. listopada 1978.) bio je neumorni zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske, simbol hrvatskog otpora jugoslavenskoj tiraniji. Bio je domoljub, disident, književnik, povijesni istraživač, karizmatični prognanik 1970-ih godina, revolucionar i politički vođa hrvatske emigracije. Po političkom uvjerenju bio je uvjereni ljevičar i hrvatski nacionalist, predstavljajući sintezu borbe za hrvatsku nacionalnu slobodu, socijalnu pravdu i istinsku demokraciju.

Životopis Brune Bušića - http://www.bruno-busic.hrvati-amac.com/

Zanimljivo je kako je Bušić, po prirodi miran i strpljiv tip, vjerovao u program i metode gerilske revolucije. Cijenio je Ernesta Che Guevaru, a uzorom mu je također bio francuski ljevičarski teoretičar Regis Debray, jedno vrijeme savjetnik Fidela Castra u Havani, autor knjige "Revolucija u revoluciji".

Načela Brune Bušića u borbi za hrvatsko oslobođenje :

1. Nacionalno pomirenje i općehrvatsko jedinstvo;
2. Djelatna veza Domovine i izbjeglištva;
3. Razvoj vlastitih snaga i oslonac na njih;
4. Nadideologijska nacionalna borba;
5. Neutralnost u prijeporu Istoka i Zapada;
6. Korištenje svih primjerenih sredstava borbe i
7. Solidarnost sa svim osloboditeljskim gibanjima u svijetu.

Ubijen je 16. listopada 1978. iz zasjede u Parizu. Ubio ga je plaćeni ubojica jugoslavenske Službe državne bezbjednosti, zloglasne jugoslavenske tajne policije. Bio je pokopan na pariškom groblju Père-Lachaise gdje je 21 godinu počivao pokraj Jima Morrisona, vođe glazbene skupine The Doors. Na nadgrobnoj ploči bili su uklesani Cesarićevi (Dobriša Cesarić) stihovi iz pjesme "Trubač sa Seine" na hrvatskom i francuskom jeziku :

" Ja, skoro prosjak, duh slobode širim,
Pa ma i nemo na svom grobu svijeću,
Ja neću, neću, neću da se smirim.
Ko svježi vjetar u sparinu pirim,
A kada umor svlada duše lijene,
Na otpor trubim ja, trubač sa Seine! "

U grobu s njim ležao je kamen iz Hrvatske, s torbom na kojoj je bio hrvatski grb i cvijet majčine suzice. Kosti su mu prenesene u Hrvatsku i 16. listopada 1999. pokopane u Aleji branitelja na zagrebačkom Mirogoju.

Davni predak Bruna je bio čuveni hrvatski hajduk Ivan Rošo Bušić, o njemu je Bruno i knjigu napisao: :"Ivan Bušić-Roša, hajdučki harambaša" u kojoj piše o svom pretku uspoređujući onda političku borbu našeg naroda i sada: " Za hrvatskoga ratnika i oporbenjaka, onda kao i sada, nije bilo razumijevanja i milosti ni na jednoj strani svijeta, ni u jednoj državi ".

" Hrvat je pjesnik, Hrvat je vitez, Hrvat je romantični revolucionar i buntovnik. Hrvatu su čast i dana riječ svetinje, Hrvat od svega najviše prezire kukavičluk, dvoličnost i prijetvornost. "


▶ Balada o Miri Barešiću ( Hrvatske domoljubne pjesme ) - YouTube

▶ Balada o Miri Barešiću ( Hrvatske domoljubne pjesme ) - YouTube

Datum objavljivanja: 1. lip 2012.
Miro Barešić (Šibenik, 10. rujna 1950. -- 31. srpnja 1991.) - hrvatski politički emigrant, revolucionar i dragovoljac hrvatskog domovinskog obrambeno - oslobodilačkog rata za nezavisnost, jedan od najvećih simbola hrvatskog otpora jugoslavenskoj tiraniji. Poginuo je u Domovinskom ratu.

Rođen u Šibeniku 10. rujna 1950.. Odbio je služiti vojni rok u JNA, zbog političkih stavova. Smatrao je, da su Hrvatima ugrožena ljudska prava. Prethodno su komunisti ubili nekoliko njegovih rođaka. Osuđen je na 6 mjeseci zatvora na Golom otoku.

Nakon odsluženja kazne, ilegalno je pobjegao iz Jugoslavije. Završio je u Švedskoj. Povezao se s pripadnicima hrvatske političke emigracije, članovima Hrvatskog narodnog odpora. U suradnji s Anđelkom Brajkovićem i Antom Stojanovim organizirao je i izveo akciju kojoj je bio cilj puštanje hrvatskih politički zatvorenika u zamjenu za jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj Vladimira Rolovića 7. travnja 1971. godine. Pružanjem otpora i pokušajem da ubije hrvatske rodoljube Rolović je teško ranjen, umro je nakon 8 dana. Švedska ih je policija uhitila pri čemu nisu pružali otpor. Služili su zatvorsku kaznu u strogo čuvanom zatvoru. Nakon godinu dana, grupa hrvatskih emigranata otela je zrakoplov u Malmu i njime su pobjegli u Španjolsku. Tražili su da puste Miru Barešića iz zatvora i pošalju ga zrakoplovom u Španjolsku. Kada je to učinjeno, napustili su oteti zrakoplov. Miro Barešić služio je zatvorsku kaznu u Španjolskoj 18 mjeseci. Nakon toga nije izručen Švedskoj, makar su Španjolska i Švedska imale sporazum o međusobnom izručenju. Dogovorom španjolskih i paragvajskih vlasti, emigrirao je u Paragvaj, jer mu je u Španjolskoj prijetila UDBA.

U Paragavaju je promijenio identitet i zvao se Toni Saric. Služio je u paragvajskoj vojsci i napredovao po činu. Bio je karatist i tjelohranitelj paragvajskog veleposlanika u SAD-u. Kada je pobijedio na jednom karate natjecanju, tražio je, da bude hrvatska zastava tijekom proglašenja pobjednika. S vremenom je otkriven njegov pravi identitet i američke vlasti izručile su ga Švedskoj, gdje je bio u zatvoru do 1988. godine, kada se vratio u Paragvaj.

Početkom Domovinskog rata vratio se u Hrvatsku, nakon što je dobio hrvatsku putovnicu. Susreo se s drugim hrvatskim emigrantima i pridružio ZNG-u. Planirao je vojne akcije. Poginuo je u jednoj takvoj vojnoj akciji u Zadarskoj županiji samo tri tjedna nakon dolaska u Hrvatsku.

Životopis Mire Barešića - http://hrsvijet.net/index.php?option=...

" Hrvat je pjesnik, Hrvat je vitez, Hrvat je romantični revolucionar i buntovnik. Hrvatu su čast i dana riječ svetinje, Hrvat od svega najviše prezire kukavičluk, dvoličnost i prijetvornost. "




Datum objavljivanja: 1. lip 2012.
Miro Barešić (Šibenik, 10. rujna 1950. -- 31. srpnja 1991.) - hrvatski politički emigrant, revolucionar i dragovoljac hrvatskog domovinskog obrambeno - oslobodilačkog rata za nezavisnost, jedan od najvećih simbola hrvatskog otpora jugoslavenskoj tiraniji. Poginuo je u Domovinskom ratu.

Rođen u Šibeniku 10. rujna 1950.. Odbio je služiti vojni rok u JNA, zbog političkih stavova. Smatrao je, da su Hrvatima ugrožena ljudska prava. Prethodno su komunisti ubili nekoliko njegovih rođaka. Osuđen je na 6 mjeseci zatvora na Golom otoku.

Nakon odsluženja kazne, ilegalno je pobjegao iz Jugoslavije. Završio je u Švedskoj. Povezao se s pripadnicima hrvatske političke emigracije, članovima Hrvatskog narodnog odpora. U suradnji s Anđelkom Brajkovićem i Antom Stojanovim organizirao je i izveo akciju kojoj je bio cilj puštanje hrvatskih politički zatvorenika u zamjenu za jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj Vladimira Rolovića 7. travnja 1971. godine. Pružanjem otpora i pokušajem da ubije hrvatske rodoljube Rolović je teško ranjen, umro je nakon 8 dana. Švedska ih je policija uhitila pri čemu nisu pružali otpor. Služili su zatvorsku kaznu u strogo čuvanom zatvoru. Nakon godinu dana, grupa hrvatskih emigranata otela je zrakoplov u Malmu i njime su pobjegli u Španjolsku. Tražili su da puste Miru Barešića iz zatvora i pošalju ga zrakoplovom u Španjolsku. Kada je to učinjeno, napustili su oteti zrakoplov. Miro Barešić služio je zatvorsku kaznu u Španjolskoj 18 mjeseci. Nakon toga nije izručen Švedskoj, makar su Španjolska i Švedska imale sporazum o međusobnom izručenju. Dogovorom španjolskih i paragvajskih vlasti, emigrirao je u Paragvaj, jer mu je u Španjolskoj prijetila UDBA.

U Paragavaju je promijenio identitet i zvao se Toni Saric. Služio je u paragvajskoj vojsci i napredovao po činu. Bio je karatist i tjelohranitelj paragvajskog veleposlanika u SAD-u. Kada je pobijedio na jednom karate natjecanju, tražio je, da bude hrvatska zastava tijekom proglašenja pobjednika. S vremenom je otkriven njegov pravi identitet i američke vlasti izručile su ga Švedskoj, gdje je bio u zatvoru do 1988. godine, kada se vratio u Paragvaj.

Početkom Domovinskog rata vratio se u Hrvatsku, nakon što je dobio hrvatsku putovnicu. Susreo se s drugim hrvatskim emigrantima i pridružio ZNG-u. Planirao je vojne akcije. Poginuo je u jednoj takvoj vojnoj akciji u Zadarskoj županiji samo tri tjedna nakon dolaska u Hrvatsku.

Životopis Mire Barešića - http://hrsvijet.net/index.php?option=...

" Hrvat je pjesnik, Hrvat je vitez, Hrvat je romantični revolucionar i buntovnik. Hrvatu su čast i dana riječ svetinje, Hrvat od svega najviše prezire kukavičluk, dvoličnost i prijetvornost. "





▶ National Geographic The Story of Aaron Swartz Anonymous Full Documentary - YouTube

▶ National Geographic The Story of Aaron Swartz Anonymous Full Documentary - YouTube

▶ Anonymous Documentary - The Story of the Anonymous Hacktivists Full Documentary - YouTube

▶ Anonymous Documentary - The Story of the Anonymous Hacktivists Full Documentary - YouTube